(Last Updated On: February 23, 2018)

Koliko građani poznaju svoja potrošačka prava, zašto i kada se najčešće žale i kako na te žalbe zaposleni u javnim komunalnim preduzećima reaguju, bile su teme o kojima se razgovaralo u sredu, 21. februara u novosadskom EU info pointu.

Na skupu pod nazivom „Komunalne usluge u Vojvodini – prenos dobre prakse“, predstavnice Asocijacije potrošača Srbije Jovanka Nikolić i Lela Tasić govorile su o rezultatima istraživanja „Koliko potrošači poznaju svoja prava u oblasti komunalnih usluga“, koje je ova organizacija sprovela na teritoriji Vojvodine.

Rezultati govore da gotovo 60% ispitanih potrošača tvrdi da poznaje svoja prava u domenu komunalnih usluga, međutim više od pola ispitanika ne zna šta definiše status ugroženog potrošača, a 40% njih ne zna ko odlučuje o njihovim reklamacijama.

Potrošači, kako je istraživanje pokazalo, ne prepoznaju komunalne usluge po terminu kako su one definisine u više zakona u Republici Srbiji, kao Usluge od opšteg ekonomskog interesa. S obzirom na to da ne poznaju terminologiju, otežano je razumevanje i informisanje o tome kako da ostvare svoja prava a mali broj njih prepoznaje ovlašćene organe koji rešavaju reklamacije na kvalitet usluga ili visinu računa.

„Kako bi se čuo glas potrošača donete su odredbe u Zakonu o zaštiti potrošača po kojima je obavezno da svako javno i komunalno preuzeće ima Savetodavno telo i Komisiju za rešavanje reklamacija u kojima ravnopravno sede predstavnici tog preduzeća, inspekcijske i organizacije za zaštitu potrošača“, istakla je pravnica APOS- a Jovanka Nikolić i dodala da potrošači slabo poznaju koja je uloga organizacija potrošača u rešavanju sporova, te da često nemaju poverenja u njih.

Ovom skupu prisustvovali su zaposleni u javnim komunalnim preduzećima iz Novog Sada, Sente, Sremske Mitrovice, Kanjiže i Zrenjanina, kao i advokati i zaposleni u kancelariji pokrajinskog ombudsmana. Oni su podelili neke od situacija i problema s kojima se susreću u svakodnevnom radu i ukazali na poteškoće koje prate rešavanje sporova sa građanima.

„Prema našem iskustvu veliki broj jedinica lokalne samouprave nema stručne kadrove, pa nesvesno krše prava građana. Recimo ne postupaju u skladu sa sugestijom da pre no što krenu u izvršenje prinudne naplate, prvo pokrenu postupak medijacije“, rekao je Zaštitinik građana iz Bačke Topole Miladin Nešić.

Komunalne delatnosti su od značaja za svakodnevni život svakog građanina a jedinice lokalne samouprave dužne su da obezbede odgovarajući kvalitet, obim, dostupnost i kontinuitet ovih usluga, kao i da obezbede nadzor nad njihovim sprovođenjem. Preporuke izvedene iz istraživanja su da javna komunalna preduzeća treba detaljno da informišu potrošača pre zaključenja ugovora o davanju usluga, te da je važno da se unapredi komunikacija i saradnja sa lokalnom samoupravom kao njihovim osnivačem.

Pored ovoga, preporuka je da komunalna preduzeća primenjuju član 83. Zakona o zaštiti potrošača, koji se tiče jasnih uslova korišćenja usluga, zabrane diskriminacije potrošača i obračunavanja cene usluga, kao i člana 92. istog zakona, koji propisuje postojanje i nesmetano funkcionisanje besplatnih telefonskih linija koje potrošači mogu da koriste kako bi izneli svoja pitanja i probleme u vezi sa komunalnim uslugama.