(Last Updated On: May 17, 2018)

Pisac, slikar i profesor Fakulteta likovnih umetnosti u Beogradu Mileta Prodanović održao je u EU info centru predavanje na temu Kultura sećanja u javnim spomenicima u okviru Evropske odine kulturnog nasleđa.

Kroz sažet istorijski pregled javnih spomenika u Srbiji, Prodanović je govorio o nizu umetničkih dela, od velikog Jovanovićevog memorijala Kosovskim junacima u Kruševcu sa kraja 19. veka, preko Meštrovića, omiljenog vajara obe Jugoslavije i potonjih država naslednica, memorijalne plastike socijalističke zajednice, sve do naših dana.

Govoreći o čuvanju spomenika on je naveo da je video da se restaurira spomenik „Zahvalnost Francuskoj“ i upozorio da je spomenik „Pobednik“ Ivana Meštrovića, simbol Beograda, u katastrofalnom stanju i da se nada da će se nadležni zainteresovati za taj spomenik i u dogledno vreme ga restaurirati.

Prodanović je ispričao istorijat spomenika koji je prvobitno trebalo da bude postavljen na niskom postamentu na Terazijama.

„Beogradska čaršija je bila zgranuta njegovom nagošću“, ispričao je Prodanović.

On je naveo i da je autor nekih važnih jugoslovenskih spomenika, poput onog u Kragujevcu, na Sutjesci ili Kadinjači, Miodrag Živković svoj rad devedestih godina posvetio „manekenima rata“.

Neki od njegovih radova su spomenik Ðorđu Božoviću Giški na Centralnom groblju, odnosno Željku Ražnatoviću na Novom groblju, kao i serija njegovih radova u Republici Srpskoj, istakao je Prodanović.

Prema njegovim rečima, spomenik u Kruševcu „Vila daje barjak Bošku Jugoviću“ je jedan od spomenika koji je „za to vreme“ kvalitetno izrađen i pažljivo osmišljen.

Spomenik je 1904. godine otkrio kralj Petar I Karađorđević povodom 100 godina od Prvog srpskog ustanka, ali je temelje postavio kralj Aleksandar Obrenović 1889. godine povodom 500 godina od Kosovskog boja.

Prodanović je, govoreći o naličju kulture sećanja, odnosno zaboravu, pomenuo primer iz Ulice kralja Milana, odnosno delu dvora u kojem su ubijeni poslednji iz dinastije Obrenovića u majskom prevratu.

“Karađorđevići su, čim su došli na vlast, učinili da ta zgrada nestane”, rekao je on.

U novije vreme, ocenio je Prodanović, mnogi spomenici se postavljaju stihijski, zaobilazeći pravila i uz neke bizarnosti.

Kao primere naveo je spomenik caru Nikolaju, Svetom Savi, Gavrilu Principu, treći spomenik Nikoli Tesli.

“Car Nikolaj je na granitnom postolju i tom postolju nije bio dozvoljen prelazak preko bugarske granice, nije mogao biti ocarinjen zbog radiokativnosti, po čemu je crveni granit poznat”, naglasio je Prodanović.

Predavanje se iz prostorija EU info centra nastavilo na gradskim lokacijama koji predstavljaju kulturno nasleđe Beograda.  Turistička organizacija Beograda obezbedila je svim posetiocima predavanja besplatnu turu razgledanja užeg jezgra Beograda i obilaska spomenika.