(Last Updated On: December 19, 2016)

Komisija je danas usvojila prvi objedinjeni izveštaj o sprovođenju četiri aktuelne makroregionalne strategije Evropske unije: Strategije EU za baltičku regiju, Strategije EU za dunavsku regiju, Strategije EU za jadransku i jonsku regiju i Strategije EU za alpsku regiju.

U izveštaju se procenjuje stanje sprovođenja aktuelnih strategija i preispituju dosad postignuti rezultati. Izveštaj izvlači pouke iz dosadašnjeg iskustva i daje  niz preporuka o mogućem razvoju strategija i njihovih akcionih planova, između ostalog, u svetlu buduće kohezione politike.

Izveštaj se bavi zajedničkim relevantnim pitanjima, nezavisno od stepena njihove realizacije (npr. usvajanje i planiranje politika, upravljanje, praćenje i procena, finansiranje i komuniciranje). U zasebnim odeljcima su predstavljeni ključni rezultati i izazovi za svaku makroregionalnu strategiju.

Sve u svemu, sprovođenjem četiri makroregionalne strategije EU, kojima je obuhvaćeno 19 država članica EU i osam zemalja koje nisu članice EU, povećan je interes za i razvijena svest o evropskoj teritorijalnoj saradnji i teritorijalnoj koheziji kao i njenoj dodatoj vrednosti. Time je postignuta veća koordinacija i snažnija saradnja u određenim oblastima (npr. plovnost, energija, klimatske promene) i između država članica kao i snažnija saradnja sa državama koje nisu članice EU, što ih je dodatno približilo EU. Strategije su doprinele i oblikovanju politike, sprovođenju postojećeg zakonodavstva i dubljem dijalogu između različitih aktera.

Međutim, puni potencijal strategija još nije realizovan, a određene izazove tek treba prevazići. Države članice koje su pokrenule strategije moraju da zadrže veći nivo kontrole i odgovornosti; treba povećati delotvornost sistema upravljanja; potrebna je bolja koordinacija relevantnih postojećih izvora finansiranja (EU, regionalnih, nacionalnih). U izveštaju se naglašava i značaj administrativnih resursa i kapaciteta za realizaciju postavljenih ciljeva.

Postavljena su određena pitanja u svetlu buduće kohezione politike. Ona se naročito odnose na sinergije i komplementarnosti između makroregionalnih strategija EU i programa koje podržavaju Evropski strukturni i investicioni fondovi kao i na usklađivanje strategija sa transnacionalnim programima Interrega kao i na dodatno unapređenje sistema upravljanja.

Uz izveštaj je priložen Radni dokument Komisije u kom se navode detaljnije informacije o stanju sprovođenja svake makroregionalne strategije ponaosob i daju konkretne preporuke.

Izveštaj iznosi sveobuhvatno razumevanje načina na koji četiri makroregionalne strategije funkcionišu i konkretne primere sprovedene u pojedinačnim oblastima. Svaki od njih ima posebnu dodatu vrednost, na primer:

  • kvalitet vode u Baltičkom moru se poboljšava, a ulivanje hranljivih materija se smanjuje zahvaljujući projektima kao što su PRESTO ili Interaktivno upravljanje vodom;
  • mreža SUBMARINER dodatno promoviše inovativnu održivu upotrebu morskih resursa i saradnju između relevantnih aktera i inicijativa u regiji Baltičkog mora;
  • u dunavskom slivu, koordinirano upravljanje vodom i upravljanje rizicima kroz projekte kao što je SEERISK značajno smanjuje rizik od šteta nastalih poplavama;
  • uklanjaju se uska grla plovnosti Dunavom i unapređuje bezbednost plovidbe kroz projekte kao što su FAIRWAY i DARIF;
  • saradnja sa zemljama EU na konkretnim pitanjima od zajedničkog interesa unutar Strategije EU za jadransku i jonsku regiju pomaže zemljama sa Zapadnog Balkana da utru put ka članstvu u EU;
  • zeleno-plavi koridori koji povezuju kopno i more u Jadranskom i Jonskom moru su identifikovani kao ključno područje za promociju održivog ekonomskog rasta koji poštuje životnu sredinu;
  • uspostavljanjem prekograničnog obrazovnog prostora za dvojno stručno osposobljavanje u alpskoj regiji bave se projekti kao što je „mountErasmus”;
  • prekogranična povezanost u alpskoj regiji je poboljšana u domenu putničkog prevoza razvojem mreže „AlpInfoNet” u prekogranični putnički informacioni sistem.