(Last Updated On: November 13, 2017)

Sudije novosadskih sudova najviše su upoznate sa nadležnostima Suda pravde Evropske unije kao i sa institucionalnom strukturom Evropske unije, međutim slabije poznaju pravne tekovine Evropske unije,  a usled jezičkih barijera javljaju se i problemi u pronalaženju i saznavanju relevantnih odluka organa EU. Ono što posebno zabrinjava je slabo poznavanje odredbi Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju kao i prava energetske zajednice, koji su nakon ratifikacije postali integralni deo pravnog poretka Srbije, zaključak je istraživanja sprovedenog u sklopu studije „Izazovi u primeni Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju i pravnih tekovina Evropske unije“, autora prof. dr Vladimira Medovića i prof. dr Jelene Vape Tankosić sa Univerziteta Privredna akademija u Novom Sadu.

Cilj istraživanja, koje je sprovedeno tokom oktobra, novembra i decembra 2016. godine, bio je da se utvrdi u kojoj meri su sudije u Novom Sadu obučene da pravilno tumače i primene Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju. Upitnik je u celosti popunilo 57 sudija sa Osnovnog, Višeg, Apelacionog i Privrednog suda. Povodom predstavljanja rezultata istraživanja, organizovan je okrugli sto na Univerzitetu Privredna akademija, u četvrtak 9. novembra, na kome su, pored autora, govorili šef Prvog sektora operacija Delegacije EU u Srbiji, Nikola Bizel, sudija Apelacionog suda u Novom Sadu Olivera Pejak Prokeš i prof. dr Zoran Pavlović, pokrajinski ombudsman.

„Obezbediti pravilno funkcionisanje pravosuđa u državi nije važno samo zbog pristupanja Evropskoj uniji veće ide mnogo dublje i dalje od toga. Ono je važno za građane i funkcionisanje društva. Ovakva istraživanja pomažu nam da shvatimo koji su to izazovi s kojima se susreće pravni sistem u Srbiji i šta treba da radimo kako bi on postao bolji i funkcionalniji“, rekao je NIkola Bizel i dodao da su ovakvi događaji veoma važni ne samo za Univerzitet i Evropsku uniju već pre svega za građane i studente kako bi se što bolje upoznali s procesom pristupanja Evropskoj uniji, koji je kompleksan i pokriva mnoge oblasti.

Prema njegovim rečima, među tim oblastima, jedna od najvažnijih je funkcionisanje pravnog sistema, a Evropska unija je tu da pomogne da se on unapredi.

„Moramo početi od osnovnih stvari kao što je unapređenje znanja jezika i IT veština.  Kada govorimo o reformi pravosuđa, ne radi se samo o tome da imamo kompetentne sudije koje govore strane jezike i koje vladaju IT veštinama već da pravosuđe u celini i u svojoj suštini bude efikasno i nezavisno. Evropska unija je tu da finansijski podrži reformu pravosuđa i ispunjavanje obaveza Srbije iz Poglavlja 23, ali i da omogući ekspertsku pomoć domaćim sudijama od strane sudija u zemljama članicama Evropske unije“, dodao je Bizel.

Rezultate istraživanja predstavila je prof. dr Jelena Vapa Tankosić napominjući da je ono bilo sprovedeno na inicijativu Evropskog parlamenta i u njemu je učestvovalo je 1160 sudija iz Nemačke, Poljske, Francuske, Bugarske, Slovenije i Austrije.

„Kod njih je situacija veoma slična našoj. Postoji potreba da se poboljša znanje i poznavanje prava Evropske unije kao i znanje stranih jezika, da se intenzivira obuka domaćih sudija u oblasti prava Evropske unije i da se ojača dijalog između nacionanih sudija i sudija Suda pravde EU. Sama obuka u ovoj oblasti ne mora biti ograničena samo na sudije viših sudova već treba da obuhvati sudije na svim nivoima“, istakla je ona i dodala da podaci pokazuju vrlo nizak nivo poznavanja stranog jezika, nizak nivo poznavanja pravne terminologije na stranom jeziku, a još manje su sudije upoznate sa terminologijom Evropske unije na stranom jeziku.

Studija je rađena u sklopu Žan Mone evropskog modula koji se sprovodi na Univerzitetu Privredna akademija od 2015. i trajaće sve do avgusta 2018. godine, a osim nastavnih aktivnosti koje se sprovode u sklopu ovog projekta predviđene su i naučno-istraživačke aktivnosti.

„Centralna tema studije je Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju. Nekome će se učiniti da predmet studije nije baš najaktuelniji jer je sporazum potpisan 2008. godine, a od 2014. godine Srbija se nalazi u pristupnim pregovorima za članstvo u EU. Međutim, taj bi zaključak bio potpuno progrešan jer sporazum je aktuelan i biće aktuelan kao strateški dokument sve dok Srbija ne postane članica EU. On određuje ekonomske i političke odnose između Srbije i EU i bitno utiče na oblikovanje pravnog sistema Srbije u procesu harmonizacije propisa sa pravnim tekovinama EU“, zaključio je je prof. Medović.

Učesnici okruglog stola saglasni su da je sudije u Srbiji potrebno motivisati da idu u korak sa promenama pravosudnog sistema, ali i skrenuti im pažnju na koncept celoživotnog učenja, kako bi lakše prevazilazili izazove pred kojima se nalaze u procesu pristupanja Srbije Evropskoj uniji.